Veleučilište studija sigurnosti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRAVILNIK

O POSTUPKU DONOŠENJA NOVIH I UNAPRJEĐIVANJU AKREDITIRANIH STUDIJSKIH PROGRAMA VELEUČILIŠTA STUDIJA SIGURNOSTI U ZAGREBU

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

U skladu sa  Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/22)  čl. 5., st. 2., te na temelju članka 12., st. 1, toč. 1 Statuta Veleučilišta studija sigurnosti, Upravno vijeće na 67. sjednici održanoj 6. ožujka 2023. donijelo je Pravilnik o postupku donošenja novih i unaprjeđivanju akreditiranih studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu, a na sjednici održanoj dana 16. veljače 2024. donijelo je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupku donošenja novih i unaprjeđivanju akreditiranih studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu (KLASA: 602-04/24-03/13, URBROJ: 251-376-05-24-81).

Pročišćeni tekst Pravilnika o postupku donošenja novih i unaprjeđivanju akreditiranih studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu obuhvaća Pravilnik o  postupku donošenja novih i unaprjeđivanju akreditiranih studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu od 6. ožujka 2023. godine i Pravilnik o izmjeni Pravilnika o postupku donošenja novih i unaprjeđivanju akreditiranih studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu od 16. veljače 2024. godine.

 

 

 

 

 

PRAVILNIK

O POSTUPKU DONOŠENJA NOVIH I UNAPRJEĐIVANJU AKREDITIRANIH STUDIJSKIH PROGRAMA VELEUČILIŠTA STUDIJA SIGURNOSTI U ZAGREBU

 

                                                                                                                                               I.            OPĆE ODREDBE

Članak 1.

 

Ovim Pravilnikom utvrđuje se postupak:

·         načela izrade i postupak donošenja studijskih programa Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu (dalje: VSS)

·         izmjene i dopune akreditiranih studijskih programa VSS s ciljem kontinuiranog praćenja, vrednovanja i unapređivanja studijskih programa

·         osiguravanja kvalitete u donošenju i unapređenju studijskih programa

 

 

                                             II.            NAČELA IZRADE I POSTUPAK DONOŠENJA STUDIJSKIH PROGRAMA

 

Članak 2.

 

Načela izrade studijskih programa

 

(1)    VSS ustrojava i izvodi stručne prijediplomske i stručne diplomske studije za koje posjeduje dopusnicu nadležnog Ministarstva.

 

(2)    Kod izrade studijskog programa VSS vodi se sljedećim načelima:

·         usklađenost s kontekstom misije VSS

·         usklađenost s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama iz područja studijskih programa

·         usklađenost s institucijskim strateškim usmjerenjem

·         usklađenost s nacionalnim i europskim strateškim dokumentima

·         utemeljenost u analizama potreba i kroz savjetovanje s dionicima u visokom obrazovanju

·         usporedivosti s akreditiranim studijskim programima u zemljama Europske unije,

·         osiguravanja mobilnosti unutar Europskog prostora visokog obrazovanja

·         fleksibilnosti i transparentnosti u razvoju kurikuluma

·         usmjerenosti na studenta i uvažavanja različitosti studentskog tijela

·         suvremenosti metoda učenja i poučavanja

·         transparentnosti i pouzdanosti postupaka i kriterija vrednovanja

·         utvrđivanja ishoda učenja i pripadajućeg radnog opterećenja

·         relevantnost znanja i vještina s obzirom na mogućnosti zapošljavanja

·         stjecanja generičkih (transverzalnih) vještina te znanja i vještina specifičnih za područje studija

 

Članak 3.

 

Elementi i ustroj studijskih programa

(1)    Elementi studijskih programa usklađeni su s dokumentima Agencije za znanost i visoko obrazovanje koji propisuju potrebne elemente elaborata studijskih programa i ostalu dokumentaciju potrebnu za postupak inicijalne akreditacije.

 

(2)    Studijski programi VSS sadrže sljedeće elemente:

·         poveznicu na standard kvalifikacije u Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (ako postoji)

·         razinu prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru i prema Europskom kvalifikacijskom okviru

·         stručni naziv koji se stječe završetkom studija

·         akademske uvjete upisa na studij na početku studija, uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu studija, kao i preduvjete upisa studijskih obveza

·         predviđene ishode učenja koji se stječu ispunjavanjem pojedinačnih studijskih obveza, modula studija i ukupnog studijskog programa kao i predviđen broj sati za svaku studijsku obvezu koji osigurava stjecanje predviđenih ishoda učenja

·         za svaku studijsku obvezu dodijeljen odgovarajući broj ECTS bodova temeljen na prosječno ukupno utrošenom radu koji student mora uložiti kako bi stekao predviđene ishode učenja u sklopu te obveze

·         oblik provođenja nastave i način provjere stečenih ishoda učenja za svaku studijsku obvezu

·         popis drugih studijskih programa iz kojih se mogu steći ECTS bodovi

·         način završetka studija

·         odredbe o tome mogu li i pod kojim uvjetima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja nastaviti studij

·         druge relevantne informacije.

 

(3)    Studijski programi ustrojavaju se na način da se jednom godinom studija u punom radnom opterećenju u pravilu stječe najmanje 60 ECTS bodova pri čemu se ECTS bodovi dodjeljuju na temelju prosječno ukupno utrošenog rada koji student mora uložiti kako bi stekao predviđene ishode učenja u sklopu studijske obveze, a jedan ECTS bod predstavlja u pravilu 30 sati ukupnog prosječnog studentskog rada uloženog za stjecanje ishoda učenja.

 

(4)    Studijski programi ustrojavaju se na način da mogu uključivati različite sastavnice kao što su moduli, kolegiji, stručna praksa, istraživački projekti i druge relevantne aktivnosti vezane uz učenje te druge aktivnosti u zajednici koje su u skladu s ishodima učenja na razini programa i donose ECTS bodove

 

(5)    Ishodi učenja na razini sastavnica studijskog programa trebaju sadržavati preporučene i primjerene načine vrednovanja na način da se osigurati konstruktivna usklađenost ishoda učenja i aktivnosti vezanih uz učenje, poučavanje i vrednovanje.

 

 

(6)    Ishodi učenja na razini studijskog programa i ishodi učenja na razini sastavnica studijskog programa moraju biti međusobno povezani.

 

Članak 4.

 

Postupak izrade i donošenja studijskih programa

 

(1)    Studijski programi VSS izrađuju se i donose se u skladu sa Statutom VSS i ovim Pravilnikom.

 

(2)    Izrada studijskog programa pokreće se odlukom Vijeća Veleučilišta Veleučilišta studija sigurnosti (dalje kratko: Vijeće VSS).

 

(3)    Radna skupina za izradu studijskog programa, koju je imenovalo Vijeće VSS, izrađuje elaborat o studijskom programu prema propisanom obrascu Agencije za znanost i visoko obrazovanje i priprema svu dodatnu potrebnu dokumentaciju.

 

(4)    U Radoj skupini za izradu studijskih programa sudjeluju nastavnici iz polja studijskog programa koji se izrađuje i koji će sudjelovati u njegovom izvođenju i u pravilu predstavnici poslodavaca, studenata, a u razvojni i konzultativni proces uključeni su alumni, te prema potrebi znanstvenici, istraživači, stručnjaci, socijalni partneri i ostali dionici u visokom obrazovanju.

 

(5)    Prodekan za nastavu VSS koordinira, prati i usmjerava rad Radne skupine za izradu studijskih programa pri čemu brine da je studijski program usklađen s propisima u visokom obrazovanju, općim aktima VSS i načelima iz članka 2. ovog Pravilnika.

 

(6)    Izrađeni studijski program Radna skupina za izradu studijskih programa dostavlja Odboru za kvalitetu koji ako je sa studijskim programom suglasan isti dostavlja na suglasnost Upravnom vijeću ili ga vraća Radnoj skupini za izradu studijskih programa na doradu.

 

(7)     Upravno vijeće nakon uvida u izrađen studijski program dostavlja ili uskraćuje svoju  suglasnost na studijski program.

 

(8)     Studijski program donosi Vijeće VSS uz suglasnost Upravnog vijeća, a dekan podnosi Ministarstvu znanosti i obrazovanja u skladu sa propisima kojima se regulira osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju zahtjev za izvođenjem novog studijskog programa.

 

 

 

  III.            POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA AKREDITIRANIH STUDIJSKIH PROGRAMA VSS S CILJEM KONTINUIRANOG PRAĆENJA, VREDNOVANJA I UNAPREĐIVANJA STUDIJSKIH PROGRAMA

 

Članak 5.

 

Periodična revizija i kontinuirano unapređenje studijskih programa

 

(1)    Za potrebe periodične revizije i kontinuiranog unapređenja studijskih programa VSS osniva Povjerenstvo za unaprjeđenje studijskih programa (dalje: Povjerenstvo) kojeg imenuje Vijeće Veleučilišta.

 

(2)    Tijekom aktivnosti u vezi sa obavljanjem poslova iz svoje nadležnosti Povjerenstvo konzultira predstojnike katedri, nastavnike ili suradnike koji izvode nastavu i predstavnike ostalih dionika.

 

(3)    Povjerenstva obavljaju poslove iz svoje nadležnosti na sjednicama koje saziva predsjednik (najmanje dva puta godišnje).

 

(4)    Na sjednicama Povjerenstva vodi se zapisnik. Zapisnici s sjednice povjerenstva dostavljaju se Odboru za kvalitetu.

 

(5)    Povjerenstva za unaprjeđenje studijskih programa obavlja sljedeće poslove:

·         analiziraju postojeće studijske programe

·         utvrđuju potrebne izmjene i/ili dopune studijskih programa,

·         kontaktiraju nastavnike na svim kolegijima i prikupljaju njihove prijedloge unapređenja studijskih programa

·         koriste informacije iz internih izvještaja i ostalih izvora o potrebi revizije studijskih programa (istraživanje potreba poslodavaca, gospodarstva i javnopravnih tijela, mišljenja poslodavaca i alumni studenata i sl.)

·         daju prijedlog revidiranja raspodjele ECTS bodova i broja sati nastave

·         analiziraju ishode učenja na razini studija

·         sastavljaju izvješće o provedbi aktivnosti za svaku godinu koje se dostavlja krajem akademske godine Odboru za kvalitetu

·         obavljaju ostale poslove sukladno potrebama periodične revizije studijskih programa i koordiniraju s Odborom za kvalitetu

 

(6)    Svaki nastavnik dužan je Povjerenstvima dostaviti tražene materijale u za to predviđenom roku koje definira Povjerenstvo.

 

 

(7)    Rezultati sljedećih istraživanja čine bazu za postupke izmjene, dopuna i unaprjeđenja studijskih programa:

·         anketiranje studenata o zadovoljstvu kvalitetom nastavnog procesa, te radnom opterećenju studenata iskazanom u ECTS bodovima i analiza usklađenosti metoda ispitivanja, vrednovanja i ocjenjivanja s nastavnim metodama i ishodima učenja

 

·         istraživanje poslodavaca, anketiranje dionika stručne prakse, povratne informacije vanjskih suradnika – stručnjaka iz prakse te ostale modalitete komunikacije s poslodavcima poslovno kroz aktivnosti Centra za karijeru i stručnu praksu. Anketu studenata provodi Odbor za kvalitetu.

 

·         Istraživanja o zapošljivosti osoba s kvalifikacijama stečenima na VSS provode se longitudinalno te uključuju utvrđivanje postotka zaposlenih osoba s kvalifikacijama stečenima na VSS, vertikalnu i horizontalnu usklađenost između područja studiranja i razine kvalifikacije s područjem rada, anketu o zadovoljstvu kvalitetom studija i procjene stečenih kompetencija na VSS te prikupljanje i analizu ostalih značajnih informacija o kvaliteti i relevantnosti studijskih programa. Istraživanja se u pravilu provode za svaku generaciju u trenutku diplomiranja i u periodu od 6 mjeseci do 1 godine od trenutka stjecanja kvalifikacije te u isto vrijeme za prethodne generacije, a provodi ih Centar za karijeru i stručnu praksu. Centar za karijeru i stručnu praksu o nalazima nastalim na temelju prikupljenih podataka sastavlja izvještaj kojeg analiziraju predstojnici katedri te im služi kao podloga za prijedlog unapređenja studijskog programa. Izvještaj Centra za karijeru i stručnu praksu, odnosno dobivene analize, podloga su za raspravu na Odboru za kvalitetu, Vijeću VSS i Gospodarskom vijeću VSS te Upravnom vijeću koje temeljem podataka i zaključaka predlažu unapređenja.

 

·         Ostali mehanizmi prikupljanja povratnih informacija od ključnih dionika (nastavnika, studenata, alumni studenata, lokalna zajednica itd.) kroz aktivnosti Povjerenstva za unapređenje studijskih programa, Odbora za kvalitetu, aktivnosti Centra za karijeru i stručnu praksu, ali i sve ostale institucionalne procese kojima se dobivaju povratne informacije od ključnih dionika.

 

(8)    Potrebna unaprjeđenja i izmjene i/ili dopune studijskih programa Povjerenstvo može razmatrati i na prijedlog Odbora za kvalitetu, predstojnika katedri, nastavnika, studenata, zaposlenika VSS-a, te članova Gospodarskog vijeća, te u svim ostalim slučajevima kada se postupkom samo-evaluacije, evaluacije ili kroz zaprimljene prijedloge, primjedbe i kritike utvrdi potreba za istima.

 

(9)    Na temelju utvrđenih potreba za unapređenje provodi se postupak veće ili manje izmjene studijskih programa, a procjenu o tome radi li se o većim ili manjim promjenama donosi prodekan za nastavu.

 

 

Članak 6.

 

Veće izmjene studijskih programa

 

(1)    Veće izmjene studijskog programa su one koje su supstancijalne i značajno utječu na ideju studijskog programa i svrhu kvalifikacije koja se završetkom studijskog programa stječe, zahtijevaju izmjene u dopusnici temeljem koje se studijski program izvodi i izmjene podataka u Upisniku visokih učilišta i studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja te uključuju sljedeće izmjene:

·         naziv i sjedišta visokog učilišta

·         naziva i vrste studijskog programa

·         trajanje studija u godinama

·         broj ECTS bodova koji se stječu završetkom studija

·         mjesto izvođenja studijskog programa (u sjedištu ili izvan sjedišta visokog učilišta)

·         stručni naziv koji se stječe po završetku studija

·         optimalan broj studenata iskazan u dostavljenom elaboratu o izvođenju studijskog programa.

·         znanstveno područje i polje u kojem je klasificiran studijski program,

·         jezik izvođenja studijskog programa, ako se radi o izvedbi cjelovitog studijskog programa

·         poseban način izvođenja cjelovitog studija na daljinu za što je potrebna prethodna suglasnost Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

 

(2)    Za studijske programe kod kojih se predlažu veće izmjene studijskog programa primjenjuje se postupak kakav je propisan za donošenje studijskih programa.

 

(3)    Zahtjev za većim promjenama studijskog programa upućuje se Ministarstvu znanosti i obrazovanja najkasnije šest mjeseci prije početka akademske godine u kojoj se izmijenjeni studijski program počinje izvoditi.

 

(4)    Studenti koji su upisani na studijski program koji se mijenja, završavaju studijski program prema programu koji su upisali.

 

(5)    Studenti koji upisuju razliku ECTS bodova, ponavljaju godinu ili nastavljaju studij nakon statusa mirovanja ili prekida, obvezni su položiti razliku ispita odnosno ECTS bodova prema i u skladu s novim studijskim programom.

 

 

Članak 7.

 

Manje izmjene studijskih programa

 

(1)    Manje izmjene studijskog programa su one koje se odnose na redovita i nužna periodična unapređenja kako bi studijski programi VSS zadržali svoju relevantnost u odnosu na izmjene u gospodarstvu i društvu te osigurali primjenu suvremenih znanstvenih spoznaja i tehnoloških postignuća u izvođenju kvalitetne nastavne djelatnosti.

 

(2)    Manje izmjene studijskih programa uključuju izmjene ishoda učenja/sadržaja kolegija odnosno ECTS bodova.

 

(3)    Prijedlog manjih izmjena studijskog programa Povjerenstvo za unaprjeđenje studijskih programa dostavlja Odboru za kvalitetu koji u slučaju prihvaćanja prijedloga, prijedlog manjih izmjena studijskog programa dostavlja na usvajanje Vijeću VSS.

 

(4)    Dekan dostavlja odluku Vijeća VSS o manjim izmjenama studijskih programa i popratne materijale AZVO-u  radi upisa u sustav MOZVAG.

 

(5)    Ključne izmijene studijskog programa bit će objavljene na mrežnim stranicama VSS u roku od 8 dana od dana donošenja te će svi upisani studenti biti obaviješteni o izmjenama kroz sustav digitalne referade.

 

(6)    Studenti koji su upisani na studijski program koji se mijenja, završavaju studijski program prema programu koji su upisali.

 

(7)    Iznimno, studenti koji upisuju razliku ECTS bodova, ponavljaju godinu ili nastavljaju studij nakon statusa mirovanja ili prekida, obvezni su položiti razliku ispita odnosno ECTS bodova prema i u skladu s novim studijskim programom.

 

Članak 8.

 

Osuvremenjivanje kolegija

(1)    Osuvremenjivanje kolegija koje se odnosi na dopunu ili izmjenu literature, nastavnih metoda, praćenje rada studenata i minimalno usklađivanje sadržaja kolegija sa suvremenim spoznajama ne smatraju se izmjenama i dopunama već predstavljaju dio postupka osiguravanja kvalitete.

 

(2)    Za redovito osuvremenjivanje kolegija zadužen je nositelj kolegija, koji promjene treba dostaviti na odobrenje Uredu za kvalitetu i prodekanu za nastavu po mogućnosti do 1. rujna za iduću akademsku godinu, a najkasnije 15 dana prije početka nastave iz odnosnog kolegija u toj akademskoj godini.

 

(3)    Nositelj kolegija dužan je odobrene promjene iz st. 1 ovog članka objaviti u okviru opisa kolegija (Syllabusa) prije početka nastave.

 

Članak 9.

 

Izvedbeni plan studijskog programa

 

(1)    Izmjene izvedbenog plana studijskog programa odnosno izmjene studijskog programa kojima nije predviđena izmjena očekivanih ishoda učenja/kompetencija koje su naznačene u odobrenom studijskom programu ne smatraju se izmjenama i dopunama studijskog programa i odnose se na:

1.       promjenu nositelja kolegija i suradnika na kolegiju,

2.       promjenu semestra u kojem se kolegij izvodi,

3.       mirovanje izbornog kolegija,

4.       preraspodjela ECTS bodova (opterećenje studenata različitim vrstama obveza) unutar ukupnog broja u nekom kolegiju

5.       preraspodjela broja nastavnih sati za različite oblike nastave unutar broja sati predviđenih za kolegij,

6.       promjena obveza studenata i načina vrednovanja postignuća ishoda učenja,

7.       poboljšanje zapisa ishoda učenja pojedinih kolegija i ishoda učenja na razini programa bez suštinskih izmjena u njihovom značenju,

8.       uvođenje e-učenja za kolegij kojim se zamjenjuje najviše 20% izravne nastave,

9.       izvođenje kolegija na stranom jeziku za studije koji su akreditirani na hrvatskom jeziku,

10.   stvaranje nužnih preduvjeta za ostvarivanje neke od prethodno opisanih promjena

(2)    Izmjene izvedbenog plana donosi Vijeće VSS.

 

 

  IV.            OSIGURAVANJE KVALITETE

 

Članak 10.

 

Osiguravanje kvalitete

(1)    Postupci unapređivanja studijskih i obrazovnih programa sastavni su dio unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete VSS te kao takvi podliježu redovitom vanjskom vrednovanju koje provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje.

 

(2)    VSS ima definirane ključne indikatore praćenja kvalitete izvođenja studijskih programa i načine njihova prikupljanja koji su u ingerenciji Ureda za upravljanje kvalitetom i Odbora za kvalitetu i kontinuirano se unapređuju.

 

 

     V.            PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 11.

 

Tumačenje odredbi Pravilnika i na koga se odnosi

 

(1)    Na sve situacije koje nisu obuhvaćene ili pobliže određene ovim Pravilnikom, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/2022), odredbe Pravilnika o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN 24/2010) i Upute za postupak izmjene odobrenih studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja od 26. lipnja 2020. godine (KLASA: 602-04/20-13/00086, URBROJ; 533-04-20-0001) te nadopunjene Upute Ministarstva znanosti i obrazovanja od 10 veljače 2021. godine (KLASA: 602-04/20-13/00086, URBROJ; 533-04-20-0005).

 

(2)    Za tumačenje odredbi ovog Pravilnika nadležan je dekan VSS.

 

(3)    Ovaj Pravilnik odnosi se na studijske programe VSS.

 

 

Članak 12.

 

Stupanje na snagu

 

(1)    Pravilnik stupa na snagu osmog (8) dana od objavljivanja na oglasnoj ploči Veleučilišta. Ovaj Pravilnik može se mijenjati samo u pismenom obliku.

 

(2)    Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vrijediti:

a)      Protokol izrade revizije studijskih programa od 11. srpnja 2022.

b)      Pravilnik o postupku unapređivanja studijskih programa od 20. siječnja 2022.

 

 

 

 

 

Predsjednik Upravnog vijeća

 

_____________________

dr. sc. Mario Silić